Od 1,22 milijarde, koliko je težak treći paket Vladinih socio-ekonomskih mjera, 353 miliona eura ili malo ispod trećine odnosi se na investicije u elektro-energetskom sektoru. Ukupna vrijednost tih investicija je oko milijarde, dok se u periodu do 2024. godine očekuje realizacija oko 734 miliona, a procjena je da, od ukupnog iznosa, realizacija oko 350 miliona može biti ugovorena sa crnogorskim kompanijama. Neki od tih projekata su već ugovoreni, dok neki nisu ni blizu početku realizacije i o njima se priča decenijama, poput hidroelektrane Komarnica na koju se odnosi 136,6 miliona od 353, koliko Vlada računa da će dobiti domaće firme.

Jedan od projekata koji se pominju u trećem paketu mjera Vlade je rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja. Prema ugovoru potpisanom nedavno sa kinesko-crnogorskim konzorcijumom DEC internacional – Bemaks – BB solar – Permonte ekološka rekonstruckija TE Pljevlja koštaće 54,5 miliona eura i finansiraće je državna Elektroprivreda. U dokumentu je navedeno da će posao ekološke rekonstrukcije iznositi 45 miliona eura, a da će domaće kompanije dobiti 18 miliona eura od ukupne investicije u periodu do 2023. godine. Crnogorske kompanije koje će učestvovati u ovom poslu, shodno ugovoru potpisanom sa EPCG prije mjesec dana, su Bemaks i BB solar, čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, sin predsjednika DPS-a i države Mila Đukanovića.

Prema procjenama Vlade iz trećeg paketa, u ovoj godini će po osnovu investicija u energetskom sektoru, domaća privreda, apsorbovati 50 miliona eura. Vlada očekuje do 2024. godine realizaciju projekata rekonstrukcije i modernizacije HE Piva i Perućica, izgradnju solarne elektrane Briska gora, vjetroelektrane Gvozd, HE Komarnica, vjetroelektrane Brajići... U većini projekata, peti ili šesti dio iznosa investicije očekuju da će dobiti domaće kompanije.

Treći paket mjera Vlada je usvojila u četvrtak. Opozicija i ekonomisti smatraju da on neće biti dovoljan da sanira štetu koja je nanesena privredi epidemijom korona virusa. Posebno to važi za turizam, koji je 92 odsto slabiji nego prošle godine.
​Poslanik Raško Konjević (SDP) je kazao da su poslodavci ti koji su najugroženiji krizom i čiji su biznisi ugroženi.
– Vrlo je teško poslovati i dalje kada na snazi ostaje opterećenje rada koje u Crnoj Gori iznosi 64 centa na 1 euro isplaćene zarade – izjavio je Konjević „Danu“.
Nebojša Medojević (DF) je kazao da je minus od turizma 92 odsto, te da je jasno da svi elementi govore da ulazimo u recesiju.
D.M.

---

„Potreban priliv novca, ne dokument“
Ekonomskia analitičar Mila Kasalica kazala je da je domaćoj ekonomiji prijeko potreban značajan priliv novca, a ne novi dokument, odnosno, crnogorska ekonomija se oporavlja jačanjem novčanih tokova i jačanjem potrošnje.
– To su bazni parametri na osnovu kojih funkcioniše ključni model makroekonomskog razvoja zemlje. Stoga se treći paket socio-ekonomskih mjera Vlade ne može objektivno razmatrati kao dokument oporavka, ni u kratkom ni u dugom roku – ocijenila je Kasalica za „Dan“.
Prema njenim riječima, treći paket socio-ekonomskih mjera nije odradio svoj primarni zadatak, da ohrabri crnogorske privrednike.
– Mnoge su djelatnosti bile zatvorene od marta do polovine maja, a i sad su zatvorene na sjeveru zbog naredbi o zaustavljanju širenja zaraze. Međutim, u ovom trenutku fokus mora biti na uznemiravajućoj – teškoj godini za turističku privredu, jer odsustvo gostiju generira negativne efekte i na trgovačku djelatnost, telekomunikacionu industriju, kao i na sve uvezane male profesije (taksisti, kozmetičari, zabavljači, rentijeri kola, turistički vodiči, prodavači i sl.), koje zavise od priliva inostranih gostiju. Brojke iz dokumenta, kojim je predstavljen treći paket, imaju potencijal da budu dopadljive na papiru, dok crnogorskom turizmu trebaju sredstva „sad i odmah“ da preživi do sledeće sezone, ukoliko pandemija ne pokaže još fatalnije lice tokom predstojeće zime – poručila je Kasalica.


„Providan politički marketing“
Treći paket mjera je providan politički marketing, ocijenio je predsjednik GP URA Dritan Abazović.

– Prihodi od turizma su prošle godine bili 1,2 milijarde, a sada je pad 92 odsto i oni su smislili tu cifru od 1,2 milijarde, ali ko pogleda strukturum, shvata da je to neozbiljno. Gdje im je nastavak autoputa? Gdje je 155 miliona za Montenegroerlajnz? Te dvije stavke se ne pominju u paketu mjera – rekao je Abazović i dodao da godišnje na korupciju gubimo 150 do 200 miliona.
Ako ne promijenimo ekonomski model, prema njegovim riječima, idemo u ekonomsku propast.
– Kako je moguće da se predvidi 2024. godina, kada ne može da se predvidi šta će biti do kraja godine. Ni globalni finansijski eksperti to ne mogu da predvide, a naša Vlada može.To je neozbiljno – kazao je Abazović.